 Nakon višegodišnje obnove samostanskog prostora i polugodišnjeg rada na vrijednoj zbirci umjetnina, u ponedjeljak 21. lipnja svečano je otvoren sakralni muzej u ženskom benediktinskom samostanu sv. Luce u Šibeniku. Rezultat je to upornog i predanog rada samih časnih sestara tog samostana koji datira iz 17. stoljeća te svih koji su im rado priskočili u pomoć kako bi spasili od propadanja ovaj izniman spomenik kulturne baštine. Riječ je o stalnom postavu, prezentaciji umjetnina samostana koja govori o njegovoj bogatoj povijesti s kojom će se upoznati Šibenčani i njihovi gosti.
Blagoslivljajući muzejski prostor i otvorenje zbirke šibenski biskup je uputio zahvalu šibenskim benediktinkama, koje su, uz pomoć struke, organizirale obnovu i same obnavljale sedam-osam stoljeća starine i koju tisuću kvadrata prostora njihova starog samostana u srcu šibenske povijesne jezgre.
Hvala vam i na tome što ste, živeći i radeći pod benediktinskim geslom «Moli i radi – Ora el labora» ovom kamenu, kojeg čuvate stoljećima, udahnule dušu i dale mu punu duhovnu vrijednost, kazao je biskup. Prisjetio se kako je, dok je bio dijete, mislio da u samostanu benediktinki iza rešetki žive anđeli jer je sestre čuo, a nije ih nikad vidio. «U to sam bio uvjeren sve dok mi mati nije rekla da su to časne», prisjetio se biskup Ivas.
Gradonačelnik dr. Ante Županović, koji je u nekoliko navrata i obilazio radove na obnovi dijela samostana, izrazio je svoje oduševljenje ustrajnosti sestara koje su i ovaj put sačuvale dio vrijedne šibenske baštine. Nemam riječi kojim bih vam i kao gradonačelnik i kao građanin zahvalio na vašoj povijesnoj ulozi koju ste i otvaranjem ove zbirke potvrdili. Grad Šibenik i ja osobno stojimo vam na raspolaganju za sve vaše buduće projekte, kazao je gradonačelnik Županović.
Zbirka samostana svete Luce iznimno je vrijedna. Najdelikatnija obnova bila je na centralnoj dvorani, gdje su montirane restaurirane oslikane grede, vrlo vrijedne jer ih ima vrlo malo u povijesnoj jezgri Šibenika. One su sad dislocirane na nižu etažu radi boljeg uvida za vrijeme izložbe, kazao je šibenski konzervator Ivo Šprljan.
Istaknuo je kako je samostanska zbirka podijeljena u nekoliko grupa. Zbirka broji trideset i jednu sliku iz različitih razdoblja, od vrlo vrijednog predmeta ove zbirke raspela iz petnaestog stoljeća, preko nekih baroknih djela pa do recentnih predmeta iz devetnaesto stoljeća. Izloženo je uglavnom sve što je ovaj samostan imao.
Tu su predmeti od stakla, zlata i srebra, te predmeti u drvetu i nekoliko predmeta poput škrinje iz devetnaestog stoljeća koja se koristila u svakodnevnom životu samostana, a danas je rijedak muzejski primjerak. Tu je i rukopisna građa pisanih dokumenata koji datiraju iz vremena kad se samostan formirao objasnio je Ivo Šprljan.
Kao posebnu vrijednost za vjernike, sestre benediktinke s ponosom su izložile štolu bl. Alojzija Stepinca s vlastoručnom posvetom. Blaženik je štolu koristio za vrijeme sužanjstva u Lepoglavi.
|
)